Kakaovac– stablo koje nam daje čokoladu

Kakaovac– stablo koje nam daje čokoladu
Slatke novosti
Vrijeme čitanja: 4 minute

Danas na svakom koraku susrećemo proizvode od zrna kakaa, no možda nismo svjesni iznimne povijesti koja je dovela do suvremenih mogućnosti upotrebe plodova kakavovca.

Čokolada nas danas okružuje na svakom koraku, praktički posvuda možemo naći proizvode koji se baziraju na tom sastojku. Tu su na primjer čokoladne pločice koje možemo kupiti gotovo u svakoj trgovini, uz to ćemo naći i čokoladu za kuhanje te čokoladne bombone, bombonijere, praline i mnoštvo drugih proizvoda koje možemo naći na prodajnim policama u obliku tvrde čokolade. Nešto drugačiji, no svakako vrlo srodni slatkiši prodaju se i u ugostiteljskim lokalima gdje nude tople čokoladne napitke – toplu čokoladu, kakao i slično. Sve to i još mnogo drugih proizvoda koje koristimo danas samo zato što su američki starosjedioci otkrili stabla kakaovca i naučili kako njihove sjemenke obraditi i upotrijebiti u ukusnim pićima.

Povijest čokolade

Čokolada je za Europu bila nepoznanica sve do početka 16. stoljeća kada su kakao zrna iz Srednje Amerike doveli španjolski osvajači, ali ni to »otkriće« nije odmah vodilo do popularizacije čokoladnih napitaka i slatkiša. No to ne vrijedi i za američke starosjedioce koji su kakao zrna koristili stoljećima prije dolaska Europljana. Zapravo su kakaovac planski sadili već Indijanci u drugom tisućljeću prije naše ere! Tada su se uzgojem ove biljke bavili Olmeci, pleme starosjedioca koje je naseljevalo mala područja Srednje Amerike. Upravo od njih je tajne ove biljke preuzela poznatija civilizacija Maja, koja je obradu i uporabu kakao zrna i usavršila – pojavili su se napitci od kakao zrna, a plod drveća kakaa upotrebljavao se i u druge svrhe. Negdje su kakao zrna oporezili, dok su ih drugdje koristili kao novčanu valutu. Zanimljivo – postoje izvješća da su u ono vrijeme »novac« krivotvorili, što je vjerojatno izgledalo tako da su umjesto zrna kakaa pokušali upotrijebiti plodove kakvih drugih biljaka. Spomenut ćemo i to da su se zrna kakaa kao novčana valuta upotrebljavala još u 40. godinama 18. stoljeća. Bilo kako bilo, uzgoj kakaovca se do dolaska Europljana povećao, a uporaba plodova se raširila na praktički sva veća plemena, koja su razvila različite načine uporabe i različite produkte.

Prvi dodir Europljana sa zrnima kakaa dogodio se na Kolumbovim ekspedicijama – s plijenom plodova kakaa se ekspedicija vratila 1502. godine. Tada su zrna bila više kao zanimljivost bez prave korisne vrijednosti, jer su različiti proizvodi od njih bili još poprilično nepoznati. Ubrzo su o njima puno saznali europski osvajači koji su se pobliže susreli s indijanskim civilizacijama. Primijetili su da viši slojevi društva piju piće od kakao zrna. Tu dakle sežu korijeni preteče današnjeg kakaa. Slična praksa se uvriježila najprije među kolonijalistima, a zatim je preko njih prešla natrag u Europu gdje je gorki napitak doživio i prvu promjenu – sladokusci su dodali šećer od šećerne trske, što je od napitka napravilo slatko piće namijenjeno uživanju za razne prigode. Najprije se dragocjena otkriće primijenilo na dvoru, a postepeno je uvozom kakao zrna delicija postala dostupna i sasvim običnim ljudima.

Prvi proizvodi od tvrde čokolade tek 1674. godine

Sve do te točke u povijesti nismo došli do inovacije koja danas u tako velikoj mjeri utječe na naše prehrambene navike. Čokolada u danas poznatom obliku nije bila proizvedena još dugo nakon uvođenja kakao napitaka. Razvili su se razni napitci s dodatkom šećera, vanilije i sličnih aditiva koji su poboljšali okus, a na prve proizvode od tvrde čokolade trebalo je pričekati do 1674. godine kada su se pojavile torte i slični specijaliteti od čokolade. U sljedećim stoljećima je uslijedio razvoj tehnologije koji je utjecao i na obradu i uporabu kakao zrna. Prve čokoladarnice su inače bile osnovane već prije pojavljivanja tvrde čokolade, ali je tek u 19. st. zaista došlo do ekspanzije te djelatnosti, kada su utemeljene i slavne švicarske čokoladarnice. Uslijed sveopćeg zanimanja za čokoladu u to doba nije ni čudno da se baš tada pojavio novi oblik te slatke delicije – čokolada u pločicama. Pločice čokolade su ubrzo postale omiljene, što naravno nije nimalo neobično – radi se o slatkoj čokoladnoj masi koja ima talište na pravoj temperaturi da se doslovce topi u ustima!

Cijela povijest čokolade dakle počiva na uzgoju i obradi zrna kakaa, a to seže nekoliko tisućljeća u prošlost. Danas su uvjeti na tom području sasvim drugačiji od tadašnjih. Uzgoj zrna kakaa je unosan posao, a raširen je u mnogim državama svijeta odnosno svugdje gdje stabla kakaovca uspijevaju. A to jest u tropskom pojasu, izvorno u Srednjoj i Južnoj Americi, a danas se proizvodnja sve više seli u afričke države. Najveća izvoznica zrna kakaa je zapravo Obala Slonovače, država u sjevernom dijelu Afrike, a s pola manjim opsegom nasada stabala kakaovca prati je druga afrička država, Gana. Na trećem mjestu je Indonezija, predstavnica Azije, dok je prva država iz obje Amerike tek na petom mjestu, a to je Brazil. Meksiko, koji je povijesno poznat po uzgoju stabala kakaovca , nalazi se danas na devetom mjestu svjetskih izvoznica kakao zrna. Upravo globalna trgovina omogućava da se čokoladni proizvodi mogu naći na policama trgovina i u zemljama gdje kakaovac inače ne uspijeva. Uvoz kakao zrna je omogućio razvoj slavnih čokoladarnica koje danas oduševljavaju prije svega posjetitelje Švicarske i Belgije te naravno sve one koji njihove proizvode kupuju u lokalnim trgovinama ili preko interneta.

Danas možemo proizvode od kakao zrna naći na svakome koraku, a da uopće ni ne pomislimo na iznimnu prošlost koja je dovela do suvremenih mogućnosti primjene plodova kakaovca. Idući put kada budete uživali u čokoladnim slatkišima se dakle prisjetite kakav je dugi put prošla tradicija uzgoja i korištenja kakao zrna.

Barbara K.
Podpora strankam
Nov okus čokolade? Nov okus čokoladnega moussa? Let's test!

Vijesti Sve vijesti

Vrijeme čitanja 4 minute
Uskoro će proslava i tebe su zadužili za pripremu deserta. Glavnu ulogu ima torta. Kako, dakle, napraviti najbolju tortu? S tobom dijelimo nekoliko savjeta uz koje priprema torte neće biti stres, već zabava.
Vrijeme čitanja 4 minute
Vanilija je kraljica začina. Uz cimet je najčešće upotrebljavana u slasticama. Osim toga, utječe na naše raspoloženje, pa čak pomaže i kod umora i tjeskobe. Ali kako je upotrijebiti?
Vrijeme čitanja 3 minute
BAM proizvodi su namijenjeni pripremi vrhunskih slastica, odličnog izgleda i iznimnog okusa, i kod kuće. Radi se o odličnoj čokoladi za pečenje, koja je do sada bila dostupna samo najboljim svjetskim slastičarima.

Kreiraj kao pravi Čokochef!

Upiši svoju elektroničku adresu na koju ćemo ti poslati besplatnu e-knjigu recepata koja sadrži 9 totalno kul čokoladnih recepata priznatih slovenskih čokochefova.